Predgovor prvom izdanju

Књига за народ или Стварни домаћи учитељ : џепна књига за здраве и болесне, за старе и младе, за сељаке и варошане : по разним научним и опитним, домаћим и страним изворима / написао, сабрао и приредио В. Пелагић. – Нови Сад : 1879.

U knjizi ovoj gledao je pisac da skupi što može više (i koliko okvir ovakih knjiga u opšte dopušta) činjenica, pouka, koje treba da zna težak i zanatlija, đak i učitelj, roditelj i svaki drugi ûmni i tjelesni radenik, pa da umjedne sebe ûmno moralno, tjelesno i materijalno unaprediti i što zgodniju, koristniju i smišljeniju upotrebu od svoga râda i ovog proizvoda učiniti.

Ma da je ova knjiga mala, ipak u njoj su stavljene take pouke, koje obuhvataju sav život i sve životne potrebe čoveka, opštine i naroda.

Da bi se čitalac što više njome koristiti mogao, pisac njen stavio je na prvo mjesto „Zdravstvena pravila“ ili bolje reći: „Jevanđelje zdravlja“ koje uči kako da se razvije i održi dobro zdravlje tijela, ûma i morala.

Za tim odma dolazi: „Ljekarski odjeljak“, to jest, uputstva kako da se jevtinim i prostim domaćim načinom popravi okrnjeno i porušeno zdravlje.

Iza toga dolazi „Ekonomski odjeljak“, u kome su navedene raznovrstne pouke za pametno kućenje kuće i vođenje cjelokupnog gazdinstva itd.

Počem je ona tako udešena, to nećemo reći neistinu, kad kažemo da je ona u istini knjiga za narod, koju bi trebalo da ima svaka porodica, pa da njena uputstva pažljivo zapamti i vrši.

Izvori, odkuda je ova knjiga sastavljena, bili su čuveni u ovoj struci naučenjaci, kao: Dr. Bok, dr. Esterlan, dr. Miler, dr. Raspail i drugi; pri tome uzeti su ispitani lijekovi iz narodnog ljekarstva, koji u istini često više koriste narodu no apotekarske ofarbane, ustajale i preskupe vodice sa pulver-dozicama. Za ekonomski odjeljak uzeto je dosta iz „Seljaka“, „Težaka“, „Privrede“, „Glasa naroda“ i iz raznih kalendara.

Posla ovog latio se je pisac usljed mnogih napomênâ od strane naroda, koji mu govoraše po svima krajevima srpstva, da je knjiga ovakog sadržaja vrlo nužna. Naročito Bosanci i Ercegovci na to navaljivaše. Napomena je primljena i izvršena.

Ako bi „specijalistima“ krîvo bilo što ovaj posao vrši čovek bez titule doktorske, to neka oni popune prazninu potrêbâ narodnih u njihovoj struci, pa niko se tad u njihovu struku pačati neće, nego, šta više biće im blagodaran svaki član naroda.

Učiteljima, narodnim poslanicima i sveštenicima neka je sveta dužnost i staranje kako će narod o važnosti ovih i ovakih knjiga uvjeriti, i pravila koja se u njima izlažu, svakom prilikom u narodu odomaćivati. Neka je taki amanet i svima onima, koji su u narodu, koji sa narodom rade i žive.