Neki spahija iz okoline aleksandrijske u Italiji piše, da je on na sebi i mnoštvu drugih osoba oprobao kao lek protiv kolere — biber. Uzme se dobrog crnog bibera, pa se samelje i onaj prah uspe u malo čorbe, vina, ruma ili rakije i dadne se bolesniku da pije. To je s najboljim uspehom činio pri koleri, koja je vladala u njegovom spahiluku 1854—1855. god. Ne samo to nego on tvrdi, da se biber može upotrebiti kao najbolje odvratno sredstvo protiv kolere, kao i protiv običnim boljama, trbuha i protiv samog proliva, što nas često napada pri velikom letnjim žegama.
Drugi sigurni lek protiv ove strašne bolesti, po onome što javljaju „Temesvarer Ztng“ bio bi sledeći: Natrpa se u jednu bocu do polovine zelenih sirovih oraha, ostalo se napuni špiritom od vina; sad se izmućka nekoliko puta, i posle 24 sata je lek gotov. Od toga se daje odraslom čoveku po jedna kašika, ženama i deci srazmerno manje. Zatim odma prestane bljuvanje, proliv i grčevi, a bolesnika obuzme jaki znoj i slatko zaspi. Od 35 čeljadi, koji su koleru već imali u selu Trajanu u Ugarskoj od 10. do 19. jula 1872. godine, ni jedno nije umrlo, jer se svi poslužiše gorerečenim lekom.
Neki činovnik saopštava u peštanskim listovima, da je on godine 1864. samo tim od kolere ozdravio, što je natrvena rena na stomak metao, a uz to je i sirovog rena žvakao.
I pamuk je dobro predupredno sredstvo protiv kolere:
Čuveni nemački lekar Fik, preporučuje onima, koji imaju posla s bolujućim od kolere, da nozdrve zapuše pamukom; jer otrov od kolere mi sa vazduhom uvlačimo i dišemo, a to će se u onom slučaju pamukom preprečiti.
Šira pravila protivu kolere izložena su u zdravstvenom odjeljku ove knjige, u pravilu 12. I ta pravila treba da svaki pročita i zapamti, a naročito u času kad se u okolini kolera pojavila.