Od kuge predupredna sredstva i lijekovi koje prikazuje: Pariska akademija nauka, državne komisije i doktori: Teodor Han, Hirš, Sposobin, Čudnovski, Monisej Pelagin, Botkin, ingleski ispitač Baldini i drugi.
Bivalo je prilika u prošlosti našoj, kad kuga cele pokrajine opusti, narod utamani. Ona straovito prorešeta ljudstvo, uništi naselenje.
Opitima je dokazano da kuga od 100 zaraženih po 90 satire. kad se na sav mah razjari.
S toga eto i mi smo sabrali i u ovome članku iznosimo sve što se do sad pomoću nauke i opita pronašlo protivu kuge.
Pre svega valja da znamo uzroke od kojih se kuga razvija.
Akademija nauka u Parizu evo šta veli o tome, prilikom prijašnje kuge: „Leglo je i glavni uzroci kuge, veli ona, tamo gde se nalaza smrdljivih baruština, zagušljivih naplava i ma kakve truleži i smrada; za tim tamo, gde su ulice, kuće, avlije tesne i nečiste, i da kuga najjače besni tamo gde su staništa tesna, zagušljiva, nečista i lišena promaje i pristupa čistog, otvorenog vazduha; a tako isto i tamo gde je pored toga rđava i pokvarena hrana, gde je sirotinja i tuga.“
Tako isto govori i tvrdi berlinski doktor i profesor Hirš, u svome jednom javnom predavanju.
Prema tome neka se svaka opštinska i državna, i svaka seoska i varoška, školska i crkvena, bolnička i radionička (fabrička) uprava, svojski briše: da marljivo ispita i otkloni sve na i najmanje uzroke, koji bi za ovu groznu epidemiju prijanjali ili povoljni joj bili. Tam gde se uzroci otklone, kuga zaviriti ne će pa ma svuda u okolini ona svirepstvovala. Ukloniti te uzroke uklonjene su i mnoge druge obične društvene bolesti, udaljen je kvasac mnogih nevolja i nesreća ljudskih.
To su glavna predupredna sredstva protivu kuge a i kolere, tifusa i raznih groznica.
Uz to, doktor Botkin i drugi naučari kao i državna ruska komisija, odrediše još i ova predupredna sredstva kao neophodna: da se zaraženo mesto spali; da se narod toga mesta u drugo zdravo mesto preseli, da mu se stare haljine unište pa da se u sasvim nove haljine obuče pre no što pređe u nove stanove novog mesta. Tako isto postelja, alati, posuđe novi biti moraju. Jelo i piće mora uredno i čisto biti. Naravno te troškove mora država podmirivati i posao rukovoditi dogod se zaraza ne uništi. Oni što se druže s bolesnicima ne smeju dolaziti u dodir sa zdravim mestima i ljudima dok ne izdrže određeni karantin.
Desinfekcija mora se u punoj meri vršiti, to jest, čistiti vazduh od svih organskih trulećih čestica — „mijazma“ zvanih.
S toga mrtvaci od kuge moraju se ili spaljivati ili baciti u negašen kreč. Za čišćenje vode pijaće mora se upotrebiti ćumur, pesak i šljunjak, da prohode i druga mesta gde je nužna desinfekcija često se mora upotrebiti zelena galica; na 10 oka vode dosta je jedna oka galice, koja kad se rastvori s vodom neka se sva ta masa sipa gde je potrebno.
Dr. Čudnovski trdi da je uputno predupredno sredstvo da se u vreme epidemije provodi veseo i bujan život, koje naravno, neda se zamisliti bez „rujnoga crvenike vina“.
Lekovi od kuge iznađeni i preporučeni su ovi:
- Doktor Han veli ovo: „Počem kod kuge nastupa silna vatra u telu sa grozničavim stanjem, to valja se pre svega postarati da se vatra umiri. Zato treba bolesnika ladnom vodom oblivati. Zatim ga u mokre ladne čaršave zaviti i toplim pokrivačima pokriti, da se oznoji. Za gašenje žeđi nek piju čistu ladnu vodu“.
- Doktor Pelagin preporučuje kao uputan lijek da se pege od kuge što iskoče između kraka i ispod pazuha vrelim šiljastim gvožđem sprlje i prožežu ili oštrim nožem iskruže. Ko bude kadar da izdrži junački taku operaciju, spasao je život, veli on, ako je pega modra, a ako je crna valja tražiti drugoga, leka.
- Doktor Sposobin veli, da se uverio iz opita, da je od kuge uspešan kalomel, koji se vazda u apoteci kupiti može. Njega treba bolesniku davati jedan i po gram svako 2 sâta dok bolesnika na polje ne protera.
- General Baldini, ispitač i poslanik ingleski u Smirni, preporučuje lek, koga je tamo u vreme kuge u godini 1795 ispitivao. On veli: Čim se kuga opazi, valja bolesnika dobro mazati i trljati sa zejtinom od maslinke. Za tim staviti bolesnika u postelju da se oznoji. To mazanje i trljanje vrši se sa toplim zejtinom i vunenom krpom. Dnevno je dovoljno 2 do 3 taka trljanja s jedno sto pedeset drama zejtina. Meuriće žljezda, pege, (bobon), takođe treba, zejtinom mazati pa onda zagrevati ih toplim kompresama, da se što pre oznoje. Ovaj lek je svuda oko Smirne uspešno bolesnika vidao, i slavi se kao radikalan lek od kuge.
- I doktor Maksim Hajne osvedočio se o blagotvornom dejstvu toga leka u Petrogradu, Vlaškoj i Bugarskoj, u godini 1828, kuda je on kao državni ruski lekar morao odati. On dodaje još i to da u mesto maslinovog zejtina može biti i ulje od lanenog ili konopljenog semena i da taj isti zejtin treba davati bolesniku da pije.
- Doktor Keger isto kao i Hajne naziva taj lek spasonosnim i najusavršenijim između do sad poznatih lekova od kuge.
- Dr. Renar preporučuje terpentinsku vodu takođe kao sredstvo da se čovek sačuva od zaraze. Njome se krope haljine, rublje, postelja i ostalo nošivo. Terpentinska voda može se dobiti svuda u apotekama, a pravi se ta smesa kad se 1 čest terpetina pomeša sa 20 česti vode.